Tor se nalazi brijegu jugoistočno od Jelse (n.v. oko 180 m) koji se nadovezuje na središnji gorski lanac otoka. Prilazni put se nalazi na sjevernoj strani. Prilaz kuli je moguć i s istoka stazom koja se odvaja od starog puta što vodi iz Jelse prema istočnoj strani otoka. Uz Tor se može vezati ime Richarda Francisa Burtona koji je sudjelovao u istraživanju Nila i otkrio jezero Tanganjika. Burton je Hvar posjetio 1874. kada se uspeo i na Tor, opisao ga a njegove zidove nacrtao je Načelnik Jelse kap. Niko vit.Duboković jer je Burtona omela kiša. Kula je sagrađena na ravnom vrhu brijega vjerojatno u vrijeme uspona Ilirskog kraljevstva u 3. st. pr. Kr. Podignuta je na mjestu prapovijesne gradine koja je nadgledala jelšansku luku i ravnicu. Građena je od velikih “ciklopskih“ kamenih blokova. Gotovo je pravilnog kvadratnog oblika dimenzija 7,2 x 60,2 m. Ispod kule, na sjevernoj strani brijega, stajale su prapovijesne nastambe. Uz kulu se nalazi kameni nasip (bedem) stariji od same kule, a štiti najugroženiju stranu gradine. Pretpostavlja se da su kula i gradina napušteni nakon pobjede Rimljana nad Ilirima 219. pr. Kr. i njihovog osvajanja otoka.
Gradska tvrđava (ili Galešnik) stoji na visokoj litici iznad stare ceste koja vodi do istočnog kraja otoka. Izvorna ilirska utvrda razvijena je još u rimsko doba i bila je naseljena u ranom srednjem vijeku. Smješten na 240 m nadmorske visine, grad je širok dvadesetak metara, opasan zidovima dugima 80 m, visokima oko 4 m i debelima 50 – 60 cm. Obzidana površina Galešnika iznosi 1.520 m². Djelomično je očuvana građevina pravokutna oblika površine oko 40 m². U ovom srednjovjekovne utvrde, najmoćnija obitelj srednjovjekovnog grada Hvara, Slavogost da su živjeli. i ime Galešnik nosi po Galeši Slavogostu. Slavogost uvježbavala prvi ustanak protiv Mlečana, a tvrđava je potpuno uništen.
I danas je djelomično sačuvan obrambeni zid koji je sagrađen sa zapadne strane poluotoka Gradina i pregrađuje ga, a prostirao se od kupališta Mina do Bočića. Stari jelšanski grad (Civitas Vetus Ielsae) sagrađen je na površini od 6,50 ha, s obrambenim zidom dugim 172 m i širokim 1,30 m te 800-metarskim obzidom. Današnji je zid visok između 2,50 i 3 m, a u donjem su sloju još vidljive rupe u kojima su stajali čuvari. Na današnjem groblju, na prostoru užem od negdašnjeg grada, od 1605. do 1787. godine postojao je samostan Augustinaca (eremitaž). Od njega je sačuvana jedino crkva sa zvonikom iz 1605. godine.
Jelsa:
Ilirsko-grčka tvrđava Tor iz 4. st. pr. Krista i pogled prema Jelsi, otocima Zečevo i Brač:
Srednjovjekovni grad-tvrđava Galešnik:
Civitas Vetus Ielsae (Stari jelšanski grad), samostan Augustinaca i gradsko groblje:
Vrboska:
Pozdrav. Ja sam Jerski, pripadnik sam ekipe PsihoPutologija. Također sam administrator ove stranice...